Kada je 2011. godine odlukom Vlade Federacije BiH osnovan Nacionalni park Una, malo ko je mogao predvidjeti da će upravo ova institucija biti ključni faktor razvoja turizma i Unsko-sanskog kantona. Od prvog dana na čelo danas najvećeg krajiškog brenda, imenovan je Amarildo Mulić koji je i najzaslužniji za njegovu promociju i dobar glas u zemlji i regionu. Mulić ističe kako su počeci bili izuzetno teški, ali je snaga volje, htijenja i želje da se Bihać i Unsko-sanski kanton izdignu iznad prosjekam, a veliki prirodni resursi stave u funkciju turizma, bili ključni faktor njegovog i uspjeha ekipe ljudi koji su s njim danonoćno radili na brendiranju, ne samo Nacionalnog parka Una, već i turističkih potencijala Krajine.
Napravili ste od zapustane prirode turistički brend Krajine i Bosne i Hercegovine. Je li bilo teško?
-Krenuli smo od nule i nismo imali niti jednog uputstva, kancelariju i računar, niti jednu oznaku postojanja Nacionalnog parka Una. Međutim, sa vizijom i razumijevanjem, te borbom koja je bila dugotrajna i koja još uvijek traje, uspjeli smo da stvorimo svijest kod većine naših građana da prirodne vrijednosti, posebno gornjeg toka rijeke Une – Nacionalnog parka Una, predstavljaju vrijednosti ne samo za lokalno stanovništvo i grad Bihać, već je to jedna šira vrijednost za Unsko-sanski kanton i Bosnu i Hercegovinu u okviru koje, kroz zaštitu i očuvanje prirodnih i drugih vrijednosti, možemo ostvariti velike benefite, ne samo za pojedince koji se bave pružanjem usluga i prodajom proizvoda u turizmu, ugostiteljstvu i drugim uslužnim djelatnostima, nego da ostvarimo društvene sveukupne benefite za razvoj cjelokupnog turističko-ugostiteljskog sektora. Mi možemo kazati da su vidljivi društveni efekti kad je u pitanju razvoj turističko-ugostiteljskog sektora, zbog čega mogu neskromno reći da, kada je u pitanju javni sektor na ovim prostorima u zadnjih dvanaest godina, jedina pozitivna priča je Nacionalni park Una koji daje efekte i rezultate, pored našeg posla kojim se bavimo a to je zaštita i očuvanje prirodnih i svih drugih vrijednosti u zaštićenom području. – kaže Amarildo Mulić, direktor Nacionalnog parka Una
Koji su rezultati postojanja i rada Nacionalnog parka Una?
-Vidljivo je da su investicije na području grada Bihaća i Unsko-sanskog kantona, pretežno vezane za turistiško-ugostiteljske kapacitete i s tim u vezi mi bilježimo izuzetan rast od 2011. godine do danas. Dakle, mi iz godine u godinu bilježimo porast kada je u pitanju broj posjeta i svaka godina za nas je bila rekordna po broju posjeta. To su prepoznali ljudi iz privatnog sektora i iz oblasti turističko-ugostiteljskog sektora, zbog čega imamo sve više modernih, kako smještajnih, tako i uslužnih kapaciteta, eko sela, kampova, ali i sve više malih iznajmljivača apartmana na području Unsko-sanskog kantona. Dakle, sve više stanovništva višak stambenog prostora pretvara u sobe, apartmane ili se bavi nekim drugim vrstama turističkih i uslužnih djelatnosti ili upražnjavaju neke druge djelatnosti koje su opet vezane za turistički promet od prodaje turističkih usluga, poljoprivrednih usluga i proizvoda, prerađenih poljoprivrednih proizvoda, suvenira i svega onoga što je interesantno jednom posjetiocu koji dođe na neku turističku destinaciju i želi da ponese uspomenu, kupi neki proizvod organskog porijekla i ta potrošnja je sve veća na Unsko-sanskom kantonu koji je upravo zahvaljujući razvoju Nacionalnog parka Una, postao među prvih deset destinacija u Bosni i Hercegovini. – kaže direktor Mulić
Nacionalni park Una i Krajina bogati su kulturnom-historijskim nasljeđem i prirodnim ljepotama. Šta najviše privlači turiste i koje destinacije najviše posjećuju?
-Jedna od top destinacija svakako je Štrbački buk, čija visina iznosi 24 metra,. To je najviši vodopad na rijeci Uni sa svim svojim karakteristikama, sedrenim barijerama, priodom i ljepotom okoliša koji se utapa u šumska bogatstva koja se nalaze u tom području i kao takav predstavlja izuzetno vrijednu destinaciju kada je u pitanju posjeta i boravak na području Nacionalnog parka Una. Mi smo stvorili uslove za jedan cjelodnevni boravak na tom području i za izlete, tako da imamo sve više posjetioca na Štrbačkom buku. Ne manje vrijedna destinacija i atrakcija je Martin Brod i vodopad Milančev Buk u mjestu Martin Brod. To je najveći vodopad po površini na rijeci Uni i Nacionalnom parku Una. Naravno, tu je i naselje Kulen Vakuf, kao središnji dio Nacionalnog parka Una, koje sa svojim privednim vrijednostima, posebno sa svojom turističko-ugostiteljskom ponudom koja je, zahvaljujući lokalnom stanovništvu koje se uključuje u turistički promet i pruža usluge prodajući svoje proizvode na kućnom pragu, iz godine u godinu sve bolja i bolja. I naravno, imamo te kulturno-historijske vrijednosti koje još uvijek nisu valorizirane onako kako bi trebale biti. Imamo najočuvaniji srednjovjekovni grad Ostrovica, koji je smješten iznad Kulen Vakufa do kojeg, nažalost, vodi veoma teška i nepristupačna makademska cesta. Osim toga, moram istaknuti dva veoma bitna spomenika kulture, odnosno vjerska objekta a to je Manastir Rmanj u Martin Brodu, koji datira iz 15. vijeka i džamija Sultan Ahmeda Drugog u Kulen Vakufu, koja datira s početka 16. vijeka. Sa aspekta kulturno-historijskih vrijednosti, pored ostalog imamo i mnogo ostataka starih gradova na području Nacionalnog parka Una, kao što su stari grad Orašac, stari grad Rmanj u Martin Brodu, zatim stara osmanska utvrda Hvala koja datira iz 17. vijeka, gdje ustvari postoji mogućnost razvoja kulturno-historijskog turizma koji bi se bazirao na srednjovjekovnim gradovima i utvrdama. Havala dolazi od turske riječi „hava“ što znači zrak, tako da možemo razmišljati o tome da sa stručnjacima iz te oblasti razvijamo i zdravstveni turizam u Nacionalnom parku Una i boravak u zdravoj prirodi i zdravom okolišu što predstavlja osnovu i za zdravstveni turizam. Imamo i sportsko-rekretivne oblike turizma kao što je sportski ribolov, guščarenje, revire za flaj fišing, ali isto tako i za one ribolovce koji nisu vješti za mušičarenje imamo revire za sportski ribolov. Imamo preko 200 km označenih pješačkih i biciklističkih staza i mogu reći da sve više turista dolazi biciklima i upražnjavaju svoje slobodno vrijeme rekreirajući se na području Nacionalnog parka Una, ali isto tako sve više i lokalnog stanovništva, mladih ljudi koji upražnjavaju ovaj vid boravka u prirodi i naravno ono što me vesli jeste sve veći interes turističkih agencija za područje Nacionalnog parka Una, uvažavajući i prisutnost destinacija, svjetskih turističkih destinacija kad je u pitanju Nacionalni park. Imamo tu blagodat velike blizine Nacionalnom parku Plitvička jezera, Krka, Sjevrni Velebit i ustvari, turisti mogu za čas doći sa mora do Plitvica, vidjeti Unu, osjetiti određene čari, upražnjavati određene aktivnosti na zaštićenom podrčju, ali isto tako i vidjeti i gradove na ovom području od grada Bihaća, pa i ostalih gradova koji egzistiraju na području Unsko-sanskog kantona – kaže Mulić
